Znanost spasenja. – br. 2

TAM1897 D 59.2Propovijed održana u nedjelju navečer, 14. veljače 1897. Objavljeno u dnevnim biltenima Generalne konferencije od 17. veljače 1897., sv. 1, br. 4, str. 59-64 i od 18. veljače 1897., sv. 1, br. 5, str. 65-66.

TAM1897 D 59.3Još nekoliko riječi objašnjenja prije nego što večeras započnemo s proučavanjem: Nema sumnje da su se mnogi pitali može li sve što je rečeno prošli put izdržati provjeru. Izdržat će. Nisam govorio naslijepo. Istina je da nisam sve razradio detaljno, ali ako ćete razmisliti o onome što sam govorio kada to pročitate u tisku, vidjet ćete da je istina. Kad sam rekao da je visibaba uravnotežena sa zemljom, a zemlja s visibabom, onda, ako meteor težak nekoliko tona padne na zemlju, zar gravitacija nije veća nego prije? I ne bi li to uništilo uravnoteženje cvijeta sa zemljom? — Ne; jer nije samo zemlja uravnotežena s tim cvijetom, nego i svemir. Sjećate li se da je, pri proučavanju zakona gravitacije, znanstvena tvrdnja: svaka čestica materije u svemiru privučena je svakom drugom česticom, tako da nisu samo Zemlja, već i svemir, uravnoteženi s potrebama cvijeća; stoga pad meteora ne bi povećao gravitaciju svemira.

TAM1897 D 59.4Samo nekoliko riječi objašnjenja na početku: Da sam u prethodnoj lekciji govorio na temu “Znanost u Bibliji” ili “Znanost i Biblija”, detaljnije bih obradio što je gravitacija, a što nije, prema znanstvenom značenju te riječi. Ali nisam o tome govorio; sve što sam te večeri namjeravao učiniti bilo je iznijeti činjenicu otkrića zakona gravitacije i teoriju o njemu kao zakonu. Od Newtonova vremena došlo je do promjena u pogledu na teoriju tog zakona, ali to ne utječe na sam zakon.

TAM1897 D 60.1U strogoj istini, gravitacija uopće nije zakon, nego jednostavno Božja moć. Zapravo ne postoje “zakoni prirode”. Zakoni prirode samo su navike Boga. Sve što je zakon gravitacije, navika je Boga; manifestacija Božje moći. Ali budući da nisam raspravljao o tome što on uistinu jest, koristio sam pojmove u općeprihvaćenom smislu i samo da navedem da je to sila kojom se održava ravnoteža svemira.

TAM1897 D 60.2Večeras ću pročitati još jednu definiciju znanosti. I ona je preuzeta od jednog od vodećih priznatih znanstvenika svijeta: “Znanost je najtočnije znanje koje posjedujemo o bilo kojoj temi.” Riječ “znanost” doslovno znači znanje. Definicija koju smo imali prošli put je ispravna. Ona je proizvod razmišljanja. Također, sasvim je u redu definirati je kao najtočnije znanje koje imamo o toj temi.

TAM1897 D 60.3Sada se vraćamo na dvije točke iz prethodnog predavanja. Gdje se moglo naći najtočnije znanje o razlici u sjaju zvijezda, tisuću sedamsto godina prije nego što ga je znanost otkrila? — U Bibliji. Pa gdje se mogla naći istinska znanost o toj temi? — U Bibliji. — Gdje se nalazilo najtočnije znanje o ravnoteži svemira dvije tisuće petsto godina prije nego što je to otkriveno? — U Bibliji. A onda, koja je bila najznanstvenija knjiga na svijetu o toj znanosti? — Biblija. Još uvijek imajte na umu da ne govorim o znanosti i Bibliji. Govorim o znanosti spasenja. I premda se može spomenuti i druge znanosti, to je samo u neraskidivoj vezi s ovom glavnom znanošću. To je ono što ćemo vi i ja saznati iz svih dokaza koje možemo prikupiti u ova dva sata proučavanja: da je spasenje znanost, da je to najviša znanost u svemiru, da je najdostojnija našeg proučavanja i da postupamo znanstveno kada joj posvećujemo svoje glavno i svim srcem posvećeno proučavanje.

TAM1897 D 60.4E sad, Biblija nije rasprava o bilo kojoj znanosti osim o znanosti spasenja. Ona je sustavna rasprava o toj temi. Biblija se poziva na druge znanosti; ali u Bibliji nema rasprava o bilo kojoj drugoj znanosti. Druge se znanosti navode, kao one koje smo primijetili u Prvoj Korinćanima i Izaiji; zašto se navode na tim mjestima — da bi se iznijela znanstvena činjenica? — Ne; već da se upotrijebi za bolje ilustriranje znanosti spasenja našem razumijevanju. Zašto je ta astronomska istina unesena u 1. Korinćanima 15,41? Koja je svrha reći: “Jedna se zvijezda razlikuje od druge zvijezde u slavi?” Odmah zatim stoji: “Tako je i s uskrsnućem mrtvih. Sije se u nečasti, a uskrsne u slavi. Sijano je u slabosti, uskrsne u snazi.” Kao što se jedna zvijezda razlikuje od druge u slavi, tako je i s uskrsnućem. Dakle, vidite da je svrha pozivanja na tu znanstvenu činjenicu ilustrirati točku u znanosti spasenja, pomoći nam da bolje uvidimo istinu u znanosti spasenja.

TAM1897 D 60.5Zašto je Izaija u svoj govor ugradio tu izjavu o činjenici gravitacije? Pogledajmo malo dalje u poglavlje i vidjet ćemo. Pročitat ću taj stih, a zatim i sljedeći na kraju misli koju prati. “Tko je izmjerio vode u šaci svoje ruke?” “Kome dakle mene upoređujete ili s kim me izjednačujete? kaže Sveti. Podignite oči svoje u vis i pogledajte tko je stvorio ove stvorenja, koji iznosi vojsku njihovu po broju: sve ih imenuje po imenu u sili svoje moći, jer je snažan u moći; nijedno ne izostaje.” Izaija 40, 25. 26.

TAM1897 D 60.6Ni jedno mu ne promače, i sve je odmjereno potrebama svakog malog cvijeta koji raste na polju. Ali zašto nam skreće pozornost na to i uvodi to u svoj govor na ovom mjestu? — Ne da iznese znanstvenu činjenicu; nego da skrene pozornost svih ljudi na znanost spasenja. Što on time želi reći? Trebamo sve ovo razmotriti i razmisliti što je sve to učinilo? A onda čitam dalje: “Zašto kažeš, o Jakobe, i govoriš, o Izraele: ‘Put moj je skriven od Gospodina, i moj je sud pred Bogom mojim zaboravljen’?” Izaija 40,27.

TAM1897 D 60.7Kad Bog toliko pazi na cvijet koji raste pod našim nogama, on nije skriven niti zaboravljen; kako onda možete reći da ste skriveni od Gospodina, da je vaša sudbina zaboravljena i da se on više ne brine za vas? Tako vidite da se u svakom slučaju znanstvena istina u potpunosti uvodi kako bi vama i meni ilustrirala znanost spasenja.

TAM1897 D 61.1Još jedna misao: kada su ovi pisci to shvatili, bilo je to po objavi. Naravno, te stvari nisu dobili iz bilo kakvog znanstvenog istraživanja koje je ovaj svijet imao. Gospodin je otkrivao svoju glavnu znanost, znanost spasenja; i pozvao je na druge znanosti da to ilustriraju. Pa koja je od svih znanosti najvažnija Gospodinu? — Spasenje, zasigurno. Kada je Gospodin koristio druge znanosti samo da to ilustrira, sasvim je jasno da on ovu znanost smatra važnijom od ostalih.

TAM1897 D 61.2No, to nije sve. Jedan čovjek spomenut u Bibliji bio je temeljito upućen u univerzalnu znanost — sve prirodne znanosti ovoga svijeta. Želim da vidite da je postojao čovjek temeljito upućen u znanosti kojima se danas toliko pridaje važnosti u svijetu. I želim da vidite što on kaže u svjetlu svega toga. Evo odlomka:—

TAM1897 D 61.3I dao je Bog Salomonu mudrost i razum iznimno velik, i prostranost srca, kao pijesak na obali morskoj. I nadmašila je Salomonova mudrost mudrost svih sinova istoka i sav mudrost egipatski. Jer bio je mudriji od svih ljudi; od Etana Ezrahita, i Heman, i Kalkola, i Darda, sinova Maholovih; i glas o njemu prošao je među svim narodima okolice. I izrekao je tri tisuće poslovica, a pjesama mu je bilo tisuću i pet. Govorio je o drveću, od cedra na Libanonu do izopa koji niče na zidu; govorio je i o životinjama, i o pticama, i o gmazovima, i o ribama. 1. Kraljevima 4,29-33.

TAM1897 D 61.4Govorio je o drveću od cedra libanonskog do izopa koji niče na zidu. Kako se to zove u znanosti? — Botanička znanost. Salomon je razumio botaničku znanost bolje od bilo koga drugog na svijetu.

TAM1897 D 61.5Govorio je i o zvijerima. Koji bi bio znanstveni izraz da je danas stavljen ondje? — Zoologija. Salomon je razumio zoologiju bolje od bilo kojeg čovjeka koji danas živi na svijetu. Poučavao ju je; jer piše da je govorio o svim tim stvarima. Poučavao je te znanosti.

TAM1897 D 61.6“I o pticama.” Koja je to znanost? — Ornitologija. Dakle, Salomon je predavao znanosti botanike, zoologije i ornitologije.

TAM1897 D 61.7Što dalje? — “I o puzajućim životinjama.” Koja je to znanost? — Entomologija.

TAM1897 D 61.8“I o ribama.” Koja je to znanost? — Ihtiologija.

TAM1897 D 61.9Ljudi koji čitaju ovaj odlomak iz Svetog pisma obično ne smatraju Salomona univerzalnim znanstvenikom. Ali da je rečeno da je Salomon govorio o botanici, zoologiji, ornitologiji, entomologiji i ihtiologiji, bili bi spremni reći: “Kakav je to divan čovjek bio Salomon.” No tada ne bi bio ni trunčicu čudesniji nego što jest; jer ono doista kaže sve to.

TAM1897 D 61.10Čitam ovo da vidite da Salomon nije samo nešto znao o znanosti, nego je znao više o svim tim znanostima nego što je itko ikad znao o bilo kojoj od njih.

TAM1897 D 61.11Ipak, iako je tako temeljito razumio sve te znanosti i poučavao ih sve, evo što kaže: “Čujmo zaključak svega što je rečeno;” sažetak svega što je rečeno jest: “Boj se Boga i čuvaj njegove zapovijedi, jer je to cjelokupna dužnost čovjeka: jer će Bog svako djelo dovesti na sud, sa svakom tajnom stvari, bilo da je dobro ili bilo da je zlo.”

TAM1897 D 61.12Po njegovoj procjeni, što je imalo prednost nad svim ostalim znanostima zajedno? — Spasenje od Boga.

TAM1897 D 61.13Anđeli razumiju sve znanosti, no spasenje smatraju vrijednijim za proučavanje od svih ostalih znanosti zajedno. I proroci su ga također smatrali vrijednijim te su ostale znanosti koristili kao sredstvo za bolje razumijevanje spasenja. A evo i čovjeka koji je razumio ostale znanosti, a on kaže da znanost o spasenju nadmašuje sve ostale. Sada želim da vidite da i sam Bog, sa svoje strane, odvojen od svega toga, tako i smatra.

TAM1897 D 61.14Pogledajte: Upravo smo pročitali da je Salomon podučavao sve te znanosti. Koliko smo od tih učenja zapisali za naše proučavanje? — Ni jedno. Bog nam nije prenio nikakav zapis niti izvještaj o Salomonovoj nauci o botanici. Nije nam prenio, niti zabilježio, nijednu lekciju koju je Salomon ikada držao iz zoologije ili bilo koje druge od tih znanosti. Ali nam je, iznova i iznova, prenosio lekcije od Salomona, kao i od svih ostalih, o nauci spasenja. Dakle, ako anđele smatramo da daju samo mišljenje anđela, proroke da daju samo mišljenje proroka, a Salomona da daje samo mišljenje univerzalnog znanstvenika, koje je onda mišljenje Božje? — Ono je da je spasenje dragocjenije za vas i mene i dostojnije našeg proučavanja od svih tih drugih znanosti, o kojima je on sam dao znanje.

TAM1897 D 61.15Ova znanost koju je Salomon razumio i poučavao nije bila znanost poput one Huxleyja, Darwina i drugih znanstvenika ovog doba. Prirodnim umom čovjek može istraživati prirodne znanosti i činiti mnoga otkrića. I premda oni nisu uvijek u pravu, ipak mogu otkriti neke točke koje su istinite. Ali to nije bio Salomonov način. Bog je dao Salomonu mudrost, tako da je sve to uvidio svjetlom Božjim. Govorio je o svemu tome mudrošću Božjom. Stoga je znanost koju je Salomon poučavao bila Božja znanost. Botanika koju je poučavao bila je prava, božanska botanika. Zoologija koju je poučavao bila je božanska zoologija. To su bili Božji pogledi, Božja istina, Božja znanost u svemu tome. To nije bila lažno nazvana znanost.

TAM1897 D 62.1Pa dobro, budući da je to bila Božja znanost i sama po sebi božanska, zašto nam je Gospodin nije dao sve? Zašto nije dao svijetu Salomonov traktat o botanici i o svim tim ostalim predmetima? — Postoji razlog za to; a to je da to nije ono što svijet treba prije svega.

TAM1897 D 62.2Čovjek bi mogao imati sve to, mogao bi razumjeti sve to, kao što je Salomon. No čemu bi mu to bilo dobro ako ne bi prije svega imao znanost spasenja? Salomon je imao sve; no kad je okrenuo svoje srce od Boga, od znanosti spasenja i od proučavanja svega toga svim srcem, čemu mu je znanje o ostalim znanostima bilo dobro? Koliko ga je moglo spriječiti u grijehu? Koliku je moć imalo da ga zadrži od njegove prirodne naravi, te od đavolštine i pokvarenosti koje su bile u njemu?

TAM1897 D 62.3Znate da je, kada je okrenuo srce od Božje znanosti, od znanosti spasenja, iako je posjedovao sve ostale, bio jednako loš, jednako zao, jednako proždran idolopoklonstvom i svakom bezbožnom stvari, kao da nije znao ni za što.

TAM1897 D 62.4Tako možemo vidjeti zašto Gospodin nije sačuvao čovjeku svu znanost. Zamislite da su je posjedovali svu, kao što ju je imao Salomon, i da su je mogli poučavati kao što ju je poučavao Salomon. S srcem koje se nije predalo Bogu, s dušom koja nije spašena, čemu bi im znanost poslužila? Ne bi ih mogla spriječiti u bilo kakvoj zloći i pokvarenosti koja je u ljudskom srcu.

TAM1897 D 62.5Te znanosti nisu ono što svijetu danas treba prije svega. Potrebno je pročišćeno srce, spašena duša, preoblikovan cijeli karakter, um preobražen na samu sliku i slavu Božju, kako bi život odražavao njegovu pravednost, da bi se svima ljudima objavila samo spoznaja Boga. Iako imamo sve što znanosti mogu pružiti, to neće koristiti ništa bez spasenja; jer proći će samo malo vremena i nećemo imati ništa od toga. Ovo vrijedi razmisliti za sebe danas, u svim našim studijama, čitanjima i istraživanjima.

TAM1897 D 62.6Postoji još jedna stvar: Bog želi da ti i ja, svi ljudi, pravilno razmišljamo o svakoj temi s kojom On ima bilo kakve veze. Danas postoje ljudi koji razmišljaju o svim tim znanstvenim temama, ali ne razmišljaju ispravno. Doguraju tako daleko da Bogu uopće ne ostavljaju mjesta. A čovjek bez Boga, bez vodstva Božje misli, ne može ispravno razmišljati o tim drugim temama. Ali um nije ispravan dok se ne obnovi na sliku Onoga koji ga je stvorio. Um se mora preobraziti, obnoviti. Moramo dobiti posve drukčiji um. Svaka misao mora biti dovedena u poslušnost, u podložnost Kristu.

TAM1897 D 62.7To je djelo spasenja. Ono je obnoviti Božju sliku u duši; dovesti um tamo gdje će on biti samo odraz, sjaj pravednosti, misli živoga Boga. Kad se to dogodi, i kad se Božje djelo dovrši u ovom svijetu, objavljujući spoznaju Boga svim ostalim narodima, tada će nam Gospodin otvoriti svemir i vječnost. Tada će sva ta druga područja biti otvorena za naše proučavanje i Gospodin će nam moći reći: “Idi kamo god hoćeš, mogu ti vjerovati. Široki svemir ti je otvoren. Ništa ti nije uskraćeno. Sve je tvoje. Pripada tebi. Idi kamo god želiš, ostani gdje god želiš, čini što god želiš; mogu ti vjerovati. Razmišljaj o bilo kojoj temi, produbi se u nju koliko god želiš, učinit ćeš to ispravno.”

TAM1897 D 62.8Sada, ne kažem da ljudi u potpunosti trebaju zanemariti sve druge znanosti dok ne stignu u drugi svijet. Jednostavno kažem da znanost o spasenju treba biti vodeća u proučavanju svih njih. Nije li nam Gospodin dao primjer o tome kakvu pozornost trebamo posvetiti tim stvarima i kako ih trebamo koristiti? Koja je svrha čitanja i proučavanja tih drugih udžbenika? — Da nam ona pomognu bolje razumjeti i poučavati o stvarima znanosti o spasenju nego da nemamo to znanje. To je svrha njihove upotrebe u Bibliji. On nas šalje propovijedati evanđelje s kojim su ove druge stvari povezane i primjerom nam je pokazao kako ga upotrijebiti. Time nam Gospodin pokazuje da znanost o spasenju mora biti vodeća među svim ostalim znanostima poznatim u svemiru.

TAM1897 D 62.9Mora biti ispred svih ostalih u ovom svijetu, i kada uđemo u onaj drugi svijet, i tada će biti ispred. Kada nam vječnost bude otvorena, i kada budemo mogli ići kamo god poželimo i razmišljati o bilo kojoj temi koju poželimo, hoćemo li tada okrenuti leđa spasenju i reći: “U tome sam završio školovanje?” — Ne. Znamo da je napisano: “Križ Kristov bit će znanost i pjesma otkupljenih kroz neprekidna vječna vremena.” Tada, kada završimo svoj tečaj ovdje, kada diplomiramo, i dođe vrijeme za veliku svečanu dodjelu diploma, i uđemo u vječnost učenja, tada ćemo moći bolje razumjeti ovu najveću od svih znanosti nego kada smo bili u ovom svijetu.

TAM1897 D 63.1U drugoj lekciji naveli smo da nije zlouporaba riječi “znanost” i “znanstveni” kada ih primjenjujemo na spasenje. Spasenje je znanost, ono je znanstveno. Djelovanje Duha Božjega na um, preobrazba uma i cijelog života u lik Isusa Krista, od grijeha do pravednosti — to je znanstvena stvar. Stoga, kada to proučavate, imajte na umu da nismo ni najmanje neznanstveni kada to činimo glavnim i sveobuhvatnim u svakoj temi, u svako doba. Ti takozvani znanstvenici neznanstveni su jer zanemaruju ovo, najvažnije od svih znanosti.

TAM1897 D 63.2Postoji još jedna stvar koja je dokazana; i dokazana je u trima narodima koji su primjeri u učenju svijeta. Zapis o biblijskom narodu, židovskom narodu, Božjem narodu kako je u Bibliji, navodno je primjer i izvor za proučavanje za sve koji namjeravaju služiti Bogu. Grčka i Rim, sa svojom filozofijom, svojom književnošću i svojim zakonima, primjeri su mnogima od onih koji tvrde da slijede Bibliju, kao i svima drugima.

TAM1897 D 63.3Sada smo vidjeli da je među Božjim narodom bio čovjek koji je bio svestrani izrekač, kao i svestrani pjesnik i svestrani znanstvenik. Njegovih je pjesama bilo tisuću i pet, a izreka tri tisuće. Tu vidite genijalnog uma; a ipak, onaj koji je imao takvo razumijevanje, takvu mudrost u svim tim stvarima, svojim je životom pokazao da je sve takvo znanje apsolutno nemoćno za bilo kakvo dobro u čovjeku ili za čovjeka, bez znanosti o spasenju koja je tu da upravlja i drži ravnotežu nad svime u pravednosti.

TAM1897 D 63.4Prije nekog vremena skrenuo sam vašu pozornost na činjenicu da nam Bog nije donio nijedno od tih znanstvenih učenja. Sada skrećem vašu pozornost na činjenicu da nam je donio zapis o životu tog čovjeka kada se okrenuo od Boga. Donio nam je zapis o ogromnom neuspjehu koji je taj čovjek doživio unatoč svemu tom znanju, kada je zaboravio znanost spasenja. Zašto je Bog, dakle, smatrao važnijim za vas i mene zabilježiti cijeli život tog čovjeka nakon što se okrenuo od Boga, nego nam donijeti zapis svih znanstvenih pouka koje je dao? U očima ljudi, što je vrijednije za čovječanstvo? Zapis o neuspjehu, ogromnom neuspjehu koji je prouzročio Salomon, ima veću vrijednost za čovječanstvo nego da je u knjigu za današnje čovječanstvo zabilježio sva znanstvena učenja koja je ikada izrekao; jer je u tom neuspjehu cijelom svijetu pokazano koliko je posve uzaludno i manje od ništa sve znanje o svemu bez spoznaje Božjeg spasenja.

TAM1897 D 63.5Još jedan sjajan primjer vidimo kod Grka. Prirodni um nikada ne može dostići viši, bliži i savršeniji način razmišljanja od onog koji je postigao grčki um. U tome je prikazana savršenost ljudskog razmišljanja bez Boga.

TAM1897 D 63.6Ali što im je to donijelo? To je pitanje. Što im je donijela njihova književnost? Što im je donijela njihova filozofija? Što im je donijela njihova umjetnost? Što im je donijela njihova religija? Filozofija, philo sophia — ljubav prema mudrosti. Što je bila ta mudrost? — Bila je apsolutna ludost. Bog tako kaže. Što je bila njihova religija? — Bila je samo mitologija. Što je bila njihova umjetnost? — Bog kaže da je bila idolopoklonstvo. Sjećate li se zapisa?

TAM1897 D 63.7Riječ Božja ne kaže da je, dok je Pavao hodao među tim kipovima i vidio njihovu umjetnost, divio njihovoj umjetnosti. Ne, kaže: “Duh mu se uzburkao u njemu kad je vidio grad posve predan idolopoklonstvu.” Što je to dakle bilo? — Idolopoklonstvo.

TAM1897 D 63.8Ipak, čak i danas muškarci, žene i djeca uzimaju ostatke onoga što je bilo samo idolopoklonstvo, obožavaju ga, nazivaju umjetnošću i oponašaju. Njihovi umovi su na tome usredotočeni, pripremaju knjige o tome, te ga podučavaju i proučavaju u školama zemlje. Ali što može proizaći iz svega toga? Što je iz toga proizašlo među samim Grcima? Znate što je to njima donijelo. Ne moram ponavljati — književnost, umjetnost, pravo, filozofiju, sve te stvari. Rim je preuzeo svoju filozofiju od Grka više nego što ju je sam stvorio, ali književnost je tu. A što je to donijelo Rimljanima? — Donijelo im je neke stvari koje je donijelo i drugima, samo ih je, ako je moguće, učinilo gorima nego što su drugi bili. Po cijeloj Grčkoj, koliko sam mogao primijetiti, svugdje sam vidio da su Grci imali dovoljno poštovanja prema ženi da prikazuju svaku njezinu figuru koju su izrezbili prikrivenu odjećom. Muškarac je, naravno, uvijek gol; ali kad dođemo u Italiju, to poštovanje nestaje i svi su bez ikakve odjeće. U većini slučajeva odjeća je potpuno nestala; usput, savršenstvo umjetnosti danas, koje obožavaju oni koji idu u Rim i tamo studiraju umjetnost, jest samo golotina ženskih likova, a to ionako nije umjetnost kad je gotovo; a ipak je to postignuto kao savršenstvo umjetnosti, i kopira se posvuda, a njegove se nepravilnosti kopiraju svaki put.

TAM1897 D 64.1Želim postaviti jedno pitanje. Tko od vas je ikada vidio ljudski par nogu od koljena prema dolje? Dok ovdje stojim, težina mog tijela je na lijevoj nozi. Ona u potpunosti uravnotežuje težinu mog tijela. Desna noga se naslanja na pod vrhovima prstiju. Hoće li mišići moje desne noge biti potpuno isti kao oni na lijevoj? — Ne. Ali to je čudesno umjetničko djelo. Upravo je ta razlika. Obje su noge potpuno iste i ne možemo pronaći ni trunke razlike. I tako vidimo da to ionako nije umjetnost. O tome se može mnogo reći, ali večeras ne držim predavanje o umjetnosti. Govorim o tome koja je vrijednost spasenja i koja je korist svega bez njega. Koju je korist imao Rim bez njega? — Njegove su ga nepravde potopile. Koju je korist imala Grčka bez njega? — Njezine su je nepravde potopile.

TAM1897 D 65.1Dakle, kada je ta činjenica ovako trostruko dokazana pred svijetom, o apsolutnoj nemoći svakog napora ljudskog uma u njegovoj savršenosti da postigne ikakvo dobro kada je srce okrenuto od Boga, što Gospodin može učiniti za svijet ako ove tri svjetske pouke neće poučiti ljude? Što može učiniti za ljude ako oni budu slijedili tim putem, unatoč ova tri primjera svečanog upozorenja? Bog je zabilježio ova tri primjera da nas nauči o nemoći najuzvišenijeg napora uma u svim granama znanosti, umjetnosti i književnosti da učini ljudima ikakvo dobro, da ih odvede od grijeha, da ih usmjeri prema bilo kakvom dobru, kada zaborave Božje spasenje i znanost o spasenju, koje je dao srcima ljudi.

TAM1897 D 65.2Stoga pitam: trebamo li oponašati ludost Grka i Rimljana? Trebamo li biti očarani njihovim idolopoklonstvom i smatrati ga umjetnošću? Trebamo li se zanimati za njihovu religiju, kad je ona u potpunosti nečuvenost? Nije dovoljno reći da je to mitologija; to je nečuvenost.

TAM1897 D 65.3Ali netko će reći: zar njihova književnost nije neprocjenjiva? Pogledajmo što je Bog mislio da vrijedi. U vrijeme kada je putem grčkog jezika širio znanost o spasenju po cijelom svijetu, Gospodin je imao pred sobom čitav svijet grčke književnosti, a uostalom, i rimske. Ipak, u čitavom tom području pronašao je samo tri kratke rečenice koje su vrijedile spomenuti i uvrstiti u ovaj traktat o znanosti o spasenju. Dat ću vam ih. Jedna od njih nalazi se u sedamnaestom poglavlju Djela apostolskih. Citirana je iz grčkog pisca po imenu Aratus i glasi ovako. Čitam iz dvadeset osmog stiha. Pavao govori i kaže:—

TAM1897 D 65.4“Neki od vaših pjesnika su također rekli: ‘Jer i mi smo njegovo potomstvo.’” Grčki pisac je rekao da je čovjek potomstvo Božje. Gospodin je to preuzeo i rekao: “To je istina.”

TAM1897 D 65.5Još jedan je u petnaestom poglavlju Prve poslanice Korinćanima, u trideset trećem stihu. Prvi dio stiha glasi: “Ne varajte se.” To su Gospodnje riječi. Ostatak stiha citiran je iz djela grčkog pisca Menandra: “Loše družine kvare dobre navike.”

TAM1897 D 65.6Drugi je u poslanici Titu, u prvom poglavlju i dvanaestom stihu, i potječe od Epimenida, a glasi ovako: “Kretanci su uvijek lažljivci, zle zvijeri, lijene utrobe.”

TAM1897 D 65.7Ta tri odlomka bila su sve što je Gospodin uspio pronaći u čitavom području grčke književnosti, a da je vrijedilo uzeti i staviti na njih svoj pečat odobravanja.

TAM1897 D 65.8Dobro, dakle, ne kažem da je ovo sve što itko može iskoristiti za svoju korist. Postoje povijesne činjenice na grčkom jeziku koje imaju vrijednost. Ali Bog uči ono što je najvrjednije za čitavo čovječanstvo; on uči načela ispravnosti i istine, a ne jednostavno iznosi niz činjenica pred svijet. I sve što je mogao pronaći na cijelom području grčke književnosti što se moglo iskoristiti u interesu istine ili pravednosti kao načela koja vode čovjeka, bile su upravo ove tri izjave: “I mi smo Njegovo potomstvo;” “Loše družine kvare dobre navike;” i “Kretanci su uvijek lažljivci.” Tko može pronaći išta više od toga što bi mu išlo na dobrobit na putu pravednosti i istine, čistoće i poštenja?

TAM1897 D 66.1Sada nemojte zaboraviti. Grci i Rimljani nisu bili podli, degradirani, odrpani, neuki pogani; bili su aristokratski, kultivirani i visoko obrazovani. Kako bi i moglo biti drugačije kada su stvari koje su znali i podučavali vrhunac kojem današnji učitelji teže? Julije Cezar bio je jedan od najsposobnijih ljudi koji su ikada živjeli — u dvoranskom bontonu, etiketi, estetici i općenito manirima. Ali kakav je bio njegov karakter? Najoprezniji opis istog, da bi bio u bilo kakvom smislu potpun ili pravedan, ne bi bio prikladan za tisak.

TAM1897 D 66.2Kad Gospodin pokaže koliko je apsolutno uzaludna sva znanost, sve učenje bilo koje vrste bez njegova spasenja, tada ponovno kažem: Što on može učiniti za ljude ako ih te stvari koje je postavio pred svijet neće poučiti da to nije pravi put? Ako ljudi ne budu poučeni ovim stvarima da krenu pravim putem, da priznaju da je Božja znanost glavna i da je ono što On zna najbolje, kako onda čovječanstvo može nadati da će izbjeći zlo koje je zadesilo sve one koji su prethodili?

TAM1897 D 66.3Znanost o Božjem spasenju je ono što ljudi trebaju znati prije svega; i da nas ona vodi, usmjerava, uravnotežuje, da nas drži u svemu i protiv svega zla. I učinit će sve to. To je blažena istina. Čitao sam sinoć, i ponovno čitam:—

TAM1897 D 66.4Meni, manjem od najmanjega od svih svetih, dana je ova milost da među poganima propovijedam neistraživo bogatstvo Kristovo i da svima objasnim što je udjel tajne, koja je od postanka svijeta bila skrivena u Bogu, koji je sve stvorio po Isusu Kristu. Efežanima 3,8–9.

TAM1897 D 66.5Što je ta tajna Božja? — “Krist u vama, nada slave.” Krist, sila Božja i mudrost Božja, evanđelje, sila Božja za spasenje — to je tajna Božja; to je znanost spasenja. To je znanstvena istina oko koje se vrte sve druge znanosti. Tu silu Božju za spasenje svaki čovjek mora imati da ga zaustavi od zla koje je u njemu. Zlo koje je rođeno u svakom ljudskom biću odvest će ga u propast, unatoč svemu znanju, svoj književnosti, svoj umjetnosti, svoj religiji, svemu što ovaj svijet može ponuditi ili je ikada mogao ponuditi, osim ako se ne uhvati za Božju moć za spasenje, koja čovjeku dolazi vjerom u Isusa Krista.

TAM1897 D 66.6Bez te moći u srcu, čak i znanost koju je Bog podučio — da ne spominjemo književnost, umjetnost, religiju i sve što su podučili pogani — nemoćna je spriječiti čovjeka da griješi. Bez toga će se svaki trag zla u čovjeku pokazati, unatoč svim tim drugim stvarima. Zato je to sila Božja za spasenje: ona spašava čovjeka od svakog zla.

TAM1897 D 66.7Tajna Boga, koja je Krist u vama, nada slave; Krist, sila Božja i mudrost Božja; Krist i raspeti; samo to, sve u svemu, nad svime, u svemu, kroz sve, sada i kroz vječnost, — to je znanost spasenja, glavna od svih znanosti; ona koja vodi sve znanosti, nadmašuje sve i usmjerava proučavanje svega. Neka tako bude zauvijek sa svima.

TAM1897 D 66.8Neka nas Gospodin svojim Duhom tada tako privuče k sebi; neka se srce tako otvori toj moći, zajedništvu te tajne, Duhu Božjem, da ondje može usaditi Isusa Krista, svoju milost i svoju krepost. I dokle god držimo svoja srca otvorenima za njega uvijek, i za nikoga drugoga osim njega, poput cvijeta koji se otvara suncu, dobivamo u svojoj punini njegovu pravednost, njegovu moć, njegovo spasenje, njegovo milosrđe, njegovu istinu, njegovu radost, njegovu veselost, njegov mir — o, i njegov život vječni!