Poglavlje 22 — Organizacija

GSAM 343.1“ZBOG toga sam te ostavio na Kreti da dovedeš u red ono što je ostalo nedovršeno i da postaviš starješine u svakom gradu, kao što sam ti zapovjedio.”¹

GSAM 343.2U napredovanju poruke trećeg anđela prošlo je dvanaest godina (od 1846. do 1858.) prije nego što se činilo da je naš narod shvatio potrebu za formalnijim udruživanjem od samog vjerovanja u istinu i kršćanske ljubavi. Iako je Gospod govorio svom narodu o ovoj temi kroz dar proroštva, činilo se da su potrebna neka nepovoljna iskustva da bi ih u potpunosti probudila spoznaja o nužnosti organiziranja konferencija, crkava i udruženja za upravljanje svjetovnim poslovima djela.

GSAM 343Protivljenje organizaciji

GSAM 343.3U fusnoti na stranici 12 djela Supplement to Experience and Views, objavljenog 1854. godine, pastor James White kaže:—

GSAM 343.4“Nakon vremena koje je prošlo 1844. godine, zavladala je velika zbrka, a većina se protivila bilo kakvoj organizaciji, smatrajući da je ona u suprotnosti sa savršenom slobodom evanđelja! Gospođa White se uvijek protivila svakom obliku fanatizma i rano je najavila da je neki oblik organizacije neophodan da bi se spriječila i ispravila zbrka. Malo ko danas može cijeniti čvrstinu koja je tada bila potrebna da se održi njen stav protiv prevladavajuće anarhije.”

GSAM 344.1Ujedinjenje koje je postojalo među adventistima sedmog dana uveliko je poticano i održavano njenim pravovremenim upozorenjima i uputama.

GSAM 344George Storrs o organizaciji

GSAM 344.2Sljedeći citat Georgea Storrsa, napisan 1844. godine, pokazat će što se podučavalo o organizaciji onima koji su se odvojili od crkava pod adventnom objavom:—

GSAM 344.3“Pazite da ne nastojite organizovati drugu crkvu. Nijedna crkva se ne može organizovati po ljudskoj zamisli, a da ne postane Vavilon u trenutku kada je organizovana. Gospod je organizovao svoju crkvu snažnim vezama ljubavi. Jače od toga se ne može napraviti; i kada takve veze ne drže zajedno one koji se izjašnjavaju kao Kristovi sljedbenici, oni prestaju biti njegovi sljedbenici i otpadaju iz tijela kao nešto što se podrazumijeva.”²

GSAM 344Red u apostolskim vremenima

GSAM 344.4Adventisti sedmog dana, kao što je ranije navedeno, dugi niz godina nisu imali nikakvu formalnu organizaciju, pa čak ni crkvenu organizaciju. Svaka osoba koja je imala moralnu hrabrost da prihvati istinu i posluša je pod vanjskim pritiskom protivljenja koje je tada postojalo, smatrala se iskrenom i vrijednom kršćanske ljubavi i zajedništva. Došlo je vrijeme u danima apostola kada je postalo neophodno “urediti ono što je nedostajalo”.³ Oko 65. godine n.e. Tit je dobio ovlaštenje da “postavi starješine u svakom gradu” gdje su bili vjernici, a Timotej je dobio prilično potpune upute o toj temi.⁴

GSAM 344Pastor White o organizaciji

GSAM 344.5Sljedeći odlomak pastora Jamesa Whitea o temi organizacije i discipline objavljen je u časopisu Review od 4. januara 1881.:—

GSAM 345.1“Organizacija je osmišljena da osigura jedinstvo djelovanja i kao zaštita od prevare. Nikada nije bila zamišljena kao bič da bi se prisilila poslušnost, već za zaštitu Božijeg naroda. Krist ne tjera svoj narod; on ga zove. ‘Moje ovce slušaju moj glas, poznajem ih i one me slijede.’ Naša živa Glava predvodi put i poziva svoj narod da je slijedi.

GSAM 345.2“Ljudska vjerovanja ne mogu proizvesti jedinstvo. Crkvena sila ne može stvoriti jedinstveno tijelo crkve. Krist nikada nije namjeravao da ljudski umovi budu oblikovani za nebo pod utjecajem drugih ljudskih umova. ‘Glava svakog čovjeka je Krist.’ Njegov je dio da vodi, oblikuje i utisne svoj lik na nasljednike vječne slave. Koliko god organizacija bila važna za zaštitu crkve i osiguranje skladnog djelovanja, ona ne smije preuzeti disciplinu iz ruku Učitelja.

GSAM 345Jedinstvo između dva ekstrema

GSAM 345.3“Između dva ekstrema – crkvene sile i nesvetog nezavisništva – nalazimo veliku tajnu jedinstva i efikasnosti u sveštenstvu i u Božijoj crkvi. Na to nam je skrenuta pažnja u najsvečanijem apelovanju časnog apostola Petra upućenom starješinama njegovog vremena: ‘Starješine koje su među vama molim, ja koji sam i sam starješina, i svjedok Kristovih patnji, i sudionik slave koja će se objaviti: pasite Božje stado koje je među vama, nadgledajući ga, ne iz prisile, nego rado; ne zbog prljave dobiti, nego spremnog srca; niti kao da ste gospodari Božje baštine, nego da budete uzor stadu. A kad se pojavi Glavni Pastir, primit ćete neuvelu krunu slave. Tako i vi, mlađi, pokoravajte se starijima. Da, svi vi budite podložni jedni drugima i obucite se u poniznost; jer se Bog protivi oholima, a poniznima daje milost. Ponizite se dakle pod silnu ruku Božju, da vas uzvisi u svoje vrijeme.’⁵

GSAM 346Jednostavnost i oblik organizacije Novog zavjeta

GSAM 346.1“Oni koji su sastavljali oblik organizacije koji su usvojili adventisti sedmog dana trudili su se da u njega, koliko je to moguće, uključe jednostavnost izraza i oblika koji se nalazi u Novom zavjetu. Što se više duha evanđelja očituje, i što je sistem jednostavniji, to je on efikasniji.

GSAM 346.2“Generalna konferencija preuzima opći nadzor nad djelom u svim njegovim granama, uključujući i državne konferencije. Državna konferencija preuzima nadzor nad svim granama djela u državi, uključujući i crkve u toj državi. A crkva je zajednica kršćana udružena uz jednostavan zavjet da će čuvati Božje zapovijedi i Isusovu vjeru.

GSAM 346Crkveni službenici su sluge

GSAM 346.3“Službenici lokalne crkve su sluge te crkve, a ne gospodari, da njome vladaju silom. ‘Koji je među vama najveći, neka bude vaš sluga.’⁶ Ovi službenici trebaju biti uzor članovima crkve u strpljenju, bdijenju, molitvi, ljubaznosti i velikodušnosti, te trebaju pokazivati visok stepen one ljubavi prema onima kojima služe, koja je iskazana u životu i učenju našeg Gospoda.”

GSAM 346Prvo svjedočanstvo o redu

GSAM 346.4U djelu Supplement to Experience and Views, objavljenom 1854. godine, daju se posebna uputstva o temi evanđeoskog poretka. Na stranici osamnaest čitamo sljedeće:—

GSAM 346.5“Crkva se mora utjecati Božijoj riječi i utemeljiti se na evanđeoskom poretku, koji je bio zanemaren i zapostavljen. To je neophodno da bi se crkva dovela u jedinstvo vjere.”

GSAM 347Red potreban pred kraj

GSAM 347.1U svjedočanstvu danom 23. decembra 1860. godine, čitamo:

GSAM 347.1“Kako se približavamo vremenu kraja, Sotona silazi s velikom moći, znajući da je njegovo vrijeme kratko. Posebno će svoju moć ispoljiti nad ostatkom. On će ratovati protiv njih i nastojat će ih podijeliti i raspršiti, da bi oslabjeli i bili srušeni. Narod Božiji treba djelovati promišljeno i biti ujedinjen u svojim naporima. Trebaju biti jednog uma, jednog mišljenja; tada njihovi napori neće biti raspršeni, nego će snažno uticati na izgradnju djela sadašnje istine. Red se mora poštovati i mora postojati jedinstvo u održavanju reda, inače će Sotona iskoristiti njihovu slabost.”⁷

GSAM 347Red anđela treba oponašati

GSAM 347.2U svesci Testimony No. 14, objavljenoj 1868. godine, čitamo: “Što bliže oponašamo harmoniju i red anđeoske vojske, to će uspješniji biti napori ovih nebeskih agenata u naše ime. Ako ne vidimo potrebu za skladnim djelovanjem i budemo neuredni, nedisciplinirani i neorganizirani u svom djelovanju, anđeli, koji su potpuno organizirani i djeluju u savršenom poretku, ne mogu uspješno raditi za nas. Odvraćaju se u tuzi, jer nemaju ovlaštenje blagosloviti zbrku, rastresenost i neorganiziranost.

GSAM 347Bog je i dalje Bog reda

GSAM 347.3“Je li se Bog promijenio iz Boga reda? Ne; on je isti u sadašnjem dobu kao i u prethodnom. Pavle kaže: ‘Bog nije tvorac nereda, nego mira.’ On je sada jednako zahtjevan kao i tada. I on namjerava da učimo lekcije o redu i organizaciji iz savršenog poretka koji je uspostavio u danima Mojsija za dobrobit djece Izraelove.”⁸

GSAM 348Kristova molitva za red

GSAM 348.1U svjedočanstvu napisanom 1882. godine vidimo isti osjećaj izražen ovim riječima,

GSAM 348.1“Da postoji jedinstvo i ljubav među njegovim učenicima bila je suština posljednje molitve našeg Spasitelja za njih prije njegovog raspeća.... ‘Ne molim se samo za njih, nego i za one koji će vjerovati u mene po njihovoj riječi; da svi budu jedno; kao što si ti, Oče, u meni, i ja u tebi, da i oni budu jedno u nama; da svijet povjeruje da si me ti poslao.’”⁹

GSAM 348Opasnost individualne nezavisnosti

GSAM 348.2Godine 1885. dato je ovo svjedočanstvo:

GSAM 348.2“Trebat će se čuvati jedne stvari, a to je individualna nezavisnost. Kao vojnici u Kristovoj vojsci, trebalo bi da postoji zajedništvo u djelovanju u različitim odjelima djela.”¹⁰

GSAM 348Sotona uživa u rušenju poretka

GSAM 348.3U posebnom svjedočanstvu objavljenom 1895. godine čitamo,

GSAM 348.3“O, kako bi se Sotona obradovao da se uvuče među ovaj narod i poremeti djelo u vrijeme kada je temeljita organizacija od suštinske važnosti i kada će biti najveća snaga da se spriječe lažni ustanci i opovrgnu tvrdnje koje ne podržava Božja riječ. Želimo ravnomjerno držati položaje, da ne dođe do urušavanja sistema regulacije i reda.”

GSAM 348Preporuka propovjednika

GSAM 348.4Jedna od prvih tačaka koje treba razmotriti pri uspostavljanju reda među našim narodom, u skladu sa upravo navedenim svjedočanstvima, bila je neka vrsta priznavanja onih koji su propovijedali poruku. Od 1850. do 1861. godine usvojen je plan da se propovjednicima koji su dokazali svoj dar, koje je Gospod očigledno odobrio i koji su bili u skladu sa svim djelom, izdaje kartica kojom se preporučuju na zajedništvo Gospodnjeg naroda svugdje, u kojoj se jednostavno navodi da su odobreni za djelo evanđeoske službe. Te su kartice bile datirane i potpisane od strane dva vodeća propovjednika, koje je naš narod poznavao kao vođe u djelu.

GSAM 349Podrška službi

GSAM 349.1Zimom 1858-59. godine data je uputa da Biblija sadrži potpun sistem za izdržavanje službe i da će, ako naš narod prouči tu temu sa biblijskog stanovišta, pronaći taj sistem. U skladu s tim, u Battle Creeku je održan biblijski čas, kojem je predsjedavao pastor J. N. Andrews. Nakon pažljivog i molitvenog proučavanja Svetog pisma, pripremljen je i objavljen članak u Reviewu od 3. februara 1859. godine, u kojem je predstavljen plan koji je obuhvatao princip davanja desetine. Govor na tu temu iznesen je pred veliki skup našeg naroda, okupljenog na generalnoj skupštini u Battle Creeku, Michigan, 6. juna 1859. godine, i jednoglasno je usvojen glasanjem cijele skupštine.

GSAM 349Odobren uspostavljeni poredak

GSAM 349.2U svesci Testimony No. 6, 1861, Gospod je ovako govorio, kroz gđu White, o sistemu koji su usvojili adventisti sedmog dana:

GSAM 349.2“Ne pljačkajte Boga uskraćujući Mu vaše desetine i prinose. Prva sveta dužnost je dati Bogu odgovarajući dio. Neka niko ne ističe svoje zahtjeve i ne navodi vas da pljačkate Boga. Ne dopustite da vam djeca kradu vaše prinose sa Božijeg oltara za svoju korist.

GSAM 349Sistem desetine za razvijanje karaktera

GSAM 349.3“Ovaj sistem desetine, vidjela sam, razvija karakter i otkriva istinsko stanje srca. Ako se ljudima ova stvar iznese u svom pravom svjetlu i ako se ostavi da sami odluče, oni će uvidjeti mudrost i red u sistemu desetine.”

GSAM 349.4Na taj način je među adventistima sedmog dana uspostavljen finansijski sistem za podršku radu službe, i njega sada koriste naši ljudi širom svijeta.

GSAM 350.1U časopisu Review od 21. jula 1859. godine, kao rezultat prethodno danih uputa kroz Testimonies, prvi put je predloženo da svaka država održava godišnji sastanak na kojem bi se pažljivo isplanirao rad; i tako izbjegne zbrku koja je prečesto postojala u načinu rada služitelja, te da se u našem radu poštuju red i sistem. Ovaj prijedlog je zapravo predviđao osnivanje državnih konferencijskih organizacija.

GSAM 350Posjedovanje crkvene imovine

GSAM 350.2Kako je poruka napredovala i broj vjernika rastao, prirodno je došlo do gomilanja imovine, što je dovelo do razmatranja o pravnom posjedovanju crkvene imovine. U članku pastora Whitea, objavljenom u Reviewu od 23. februara 1860., čitamo sljedeće:—

GSAM 350.3“Međutim, nadamo se da vrijeme nije daleko kada će ovaj narod biti u poziciji da osigura crkvenu imovinu, da na odgovarajući način posjeduje svoje domove za sastanke, te da oni koji sastavljaju oporuke i žele to učiniti, mogu odrediti dio za izdavački odjel. Pozivamo naše propovjednike i vodeću braću da posvete pažnju ovom pitanju. Ako se neko protivi našim prijedlozima, bi li bio ljubazan napisati plan na osnovu kojeg bismo mi kao narod mogli djelovati?”

GSAM 350Odobrena pravna organizacija

GSAM 350.4Tokom ljeta ove godine, u časopisu Review vođena je više-manje prijateljska rasprava o ovoj temi. A na općem okupljanju predstavnika našeg naroda iz Michigana i nekoliko drugih saveznih država, održanom u Battle Creeku od 28. septembra do 1. oktobra, iskreno se razmatrala ova tema i vodila se potpuna i slobodna rasprava o pravnoj organizaciji u svrhu posjedovanja ureda i druge crkvene imovine — sabornice, itd. Ova rasprava je u cijelosti objavljena u časopisu Review, tom 16, brojevi 21, 22 i 23, izdani 9, 16. i 23. oktobra 1860. godine.

GSAM 351.1Kao rezultat razmatranja na ovom okupljanju, jednoglasno je izglasano da se legalno osnuje izdavačko društvo, te je na konferenciji izabran petočlani odbor kako bi se takvo društvo osnovalo što je prije moguće.

GSAM 351Konfesionalno ime

GSAM 351.2Ova konferencija je također razmatrala pitanje imena kojim bi se naš narod nazivao. To je ponovo izazvalo raznolikost mišljenja, pri čemu su neki zagovarali jedno ime, a neki drugo. Kada je predložena “Crkva Božija”, to je osporeno na osnovu toga što ne daje nijednu od posebnih odlika naše vjere, dok ime “Adventisti sedmog dana” ne bi samo iznosilo našu vjeru u bliski dolazak Krista, već bi i pokazalo da smo svetkovatelji subote sedmog dana. Skupština je bila toliko jednoglasna u korist potonjeg naziva da je, kada se glasalo, samo jedan čovjek glasao protiv, a on je ubrzo nakon toga povukao svoj prigovor.

GSAM 351Odobreno ime

GSAM 351.3U svesci Testimony No. 6 čitamo:

GSAM 351.3“Ni jedno ime koje možemo uzeti neće biti prikladno osim onog koje je u skladu s našim ispovijedanjem, izražava našu vjeru i označava nas kao poseban narod....

GSAM 351.4“Naziv Adventist sedmog dana ističe istinske odlike naše vjere i uvjerit će istraživački um. Poput strijele iz Gospodnjeg tobolca, ranit će prestupnike Božjeg zakona i dovest će do pokajanja pred Bogom i vjere u našeg Gospoda Isusa Krista.”

GSAM 351.4Učinak svjedočanstva bio je da zauvijek riješi ovo pitanje u umovima vjernika.

GSAM 351Zaduženje istinskog dara

GSAM 351.5Zar ovo nije posebna oblast manifestacije darova Božijeg Duha? Pavle je rekao da su oni postavljeni u crkvu “za usavršavanje svetih, za djelo službe, za izgradnju tijela Kristovog: dok svi ne dosegnemo jedinstvo vjere”, itd.¹¹ Kako je prikladno da, nakon što su vjernici molitveno i ponizno tražili svjetlo, Duh progovori i kaže: “Ovo je put; vaši zaključci su ispravni;” i potom još više “izgradi” crkvu, kao u ovom slučaju, objašnjavajući im praktične implikacije pitanja i neke od dobrih posljedica koje će proizaći iz njihovih odluka.

GSAM 352Organizacija crkve

GSAM 352.1U govoru koji je pastor White održao pred Generalnom konferencijom u Battle Creeku u aprilu 1861. godine, a koji je objavljen u Reviewu 11. juna 1861., on je uveo ideju o potpunijoj organizaciji naših crkava. Na poziv, devetorica propovjednika održala su biblijski čas kako bi potražili svjetlo o toj temi, a Konferencija ih je zamolila da u Reviewu objave rezultate te istrage. Nakon izlaganja biblijskog svjedočanstva o crkvenom poretku i crkvenim službenicima, razmatrana je tema jednakog predstavništva pojedinih saveznih država u Generalnoj konferenciji, kao i odgovarajućeg i jednakog predstavništva crkava u državnim konferencijama. U stvarnosti, ovo je bilo prvo uvođenje ideje o imenovanju pravilno izabranih delegata na opće skupove po nekom jednakom omjeru o kojem bi se mogao postići dogovor.

GSAM 352Organizacija Mičigenske državne konferencije

GSAM 352.26. oktobra 1861. godine, Mičigenska konferencija je organizovana izborom predsjednika, sekretara i izvršnog odbora od tri člana. Glasanjem konferencije preporučeno je da se crkve organizuju, usvajajući sljedeće kao crkveni savez:—

GSAM 352.3“Mi, dolje potpisani, ovime se udružujemo u jednu crkvu, pod imenom Adventisti sedmog dana; obavezujući se da ćemo čuvati Božje zapovijedi i vjeru Isusa Krista.”

GSAM 353Akreditacije za propovjednike

GSAM 353.1Na ovoj konferenciji je prvi put odlučeno da se vjerodajnice dodijele svim propovjednicima adventista sedmog dana u ovoj državi koji su bili u dobrom članstvu, i da propovjednici trebaju nositi dokumente koji se sastoje od potvrde o rukopoloženju i vjerodajnica potpisanih od strane predsjedavajućeg i zapisničara konferencije, a koje se trebaju obnavljati godišnje.

GSAM 353.2Također je izglasano da se izabere odbor koji će pripremiti obraćanje u kojem će se našem narodu iznijeti način postupka za organiziranje crkava. Ovo obraćanje objavljeno je u časopisu Review od 15. oktobra 1861. godine.

GSAM 353Akreditacije delegata

GSAM 353.3U mjesecu septembru 1862. godine, Mičigenska konferencija održala je svoju prvu sjednicu u Montereyju. Ovdje je po prvi put predstavljena ideja o primanju crkava u konferenciju na isti način na koji su članovi birani u crkve. Budući da je sedamnaest crkava u državi već bilo organizovano, one su glasovanjem primljene u konferenciju; a svi članovi tih crkava koji su bili prisutni prihvaćeni su kao delegati.

GSAM 353Plata propovjednika

GSAM 353.4Na ovoj konferenciji je također usvojen plan o isplati propovjednicima određenog iznosa sedmično za pružene usluge. Propovjednici su, sa svoje strane, morali podnijeti izvještaj o vremenu provedenom u radu na području konferencije, zajedno sa svojim prihodima i troškovima; a konferencija, nakon prijema tog izvještaja, trebala je izvršiti odgovarajuće poravnanje.

GSAM 353Prve akreditacije koje su predstavili delegati

GSAM 353.520. maja 1863. godine, Generalna konferencija održana je u Battle Creeku, Michigan. Bila je to prva sjednica tog tijela na kojoj su delegati donijeli akreditive od svojih država. Međutim, zastupljenost nije bila na numeričkoj osnovi. Države zastupljene na ovom događaju bile su Michigan, Wisconsin, Iowa, Minnesota, New York i Ohio.

GSAM 354Ustavi Generalne i državnih konferencija

GSAM 354.121. maja Generalna konferencija je usvojila statut, a istog dana je državnim konferencijama preporučen državni statut. Usvojen je na sjednici Michiganske konferencije. Ovi statuti su predvidjeli numeričku osnovu za izbor delegata u državnim konferencijama i u Generalnoj konferenciji. Državni statut, tada preporučen, gotovo je isti kao onaj koji sada koriste naše sedamdeset dvije lokalne konferencije širom svijeta.

GSAM 354.2U vrijeme održavanja Generalne konferencije, u proljeće 1864. godine, Državnoj konferenciji je prvi put upućena preporuka da se izabere revizorski odbor laikâ koji tokom godine nisu bili zaposleni u konferenciji, kako bi sarađivao s izvršnim odborom na reviziji i poravnavanju računa s propovjednicima. Tako je, korak po korak, kako je nužda zahtijevala, uspostavljen red u djelu i djelu Božjem.

GSAM 354.3Tako smo ukratko pratili korake koji su doveli do formalne organizacije rada. To je učinjeno u vrijeme kada je denominacija bila vrlo mala u poređenju s onim što je danas.

GSAM 354.4Kada je Generalna konferencija u potpunosti organizirana 1863. godine, ukupan broj delegata nije bio toliko velik kao što ga sada imamo godišnje u nekim malim lokalnim konferencijama.

GSAM 354Svrha organizacije

GSAM 354.5Cilj koji je trebalo postići organizacijom bio je da se imovina tijela zakonito posjeduje i pravno upravlja njome; i da radnici u djelu djeluju skladno, bez konfuzije, jer su njihovi postupci bili vođeni savjetom i, stoga, bez ometanja. Isti principi, usvojeni u našoj organizaciji do 1864. godine, inkorporirani su u djelo kako se ono širilo i prostiralo na druge zemlje i nacionalnosti.

GSAM 355Formirane opće organizacije

GSAM 355.1Kako je poruka napredovala, formirane su sljedeće opće organizacije, čiji su službenici birani na redovnim sjednicama Generalne konferencije:—

GSAM 355.2General Conference Association — pravno lice od dvadeset i jednog člana, koje drži vlasničko pravo nad imovinom različitih ustanova u Americi i drugim zemljama.

GSAM 355.3Odbor za inostrane misije – za nadgledanje i proširenje misijskog rada izvan organizovanih konferencija.

GSAM 355.4International Tract Society — čija je nadležnost bila distribucija štiva i korespondencija, s ciljem otvaranja novih misija.

GSAM 355.5Religious Liberty Association — čije je posebno područje pomaganje onima koji su progonjeni zbog savjesti i širenje literature o principima vjerske slobode.

GSAM 355.6International Sabbath-School Association – čiji je cilj bio izgradnja i unapređenje rada subotnje škole na svim poljima.

GSAM 355.7Medical Missionary and Benevolent Association—čiji se rad odnosio na obuku ljekara i medicinskih sestara, vođenje sanatorija, domova za siročad, starije osobe itd.

GSAM 355Područje djelovanja do 1868. godine

GSAM 355.8Do 1868. godine naše područje djelovanja obuhvatalo je onaj dio Sjedinjenih Američkih Država istočno od rijeke Missouri i sjeverno od geografske širine koja odgovara južnoj liniji Missourija. U to vrijeme Odbor Generalne konferencije imao je samo tri člana, a predsjednik konferencije bio je jedan od članova. Osam lokalnih konferencija bilo je pod nadzorom Generalne konferencije, čije je sjedište bilo u Battle Creeku, Michigan.

GSAM 356Zašto je reorganizacija bila neophodna

GSAM 356.1Kako se poruka širila na druge zemlje, nastala je potreba za reorganizacijom cijelog polja. Stoga su 1897. godine poduzeti koraci u tom smjeru; ali je posao preuređenja temeljitije obavljen tokom posljednje četiri godine, u kojima je organizovana Evropska generalna konferencija sa izvršnim odborom od četrnaest članova; a originalna Generalna konferencija, sa sjedištem u Washingtonu, D.C., ima izvršni odbor od dvadeset osam članova, koji predstavljaju sve različite interese poruke i preuzimaju mjesto nekih općih udruženja koja su ukinuta.

GSAM 356Organizirano stanje 1. januara 1903.

GSAM 356.2Sljedeći odlomak iz publikacije General Conference Year Book za 1904. godinu daje neke zanimljive statističke podatke do 1. januara 1903. godine:—

GSAM 356.3U to vrijeme naš organizirani rad se sastojao od dvije Generalne konferencije, koje su obuhvatale četrnaest Unijskih konferencija, sedamdeset dvije lokalne konferencije i četrdeset dvije misije. One su raspoređene na sljedeći način: Lokalne konferencije u Sjevernoj Americi, četrdeset devet; izvan Sjeverne Amerike, dvadeset tri. Unijske konferencije u Americi, osam; u drugim zemljama, šest. Misijska polja u Americi, uključujući Aljasku, Havaje i Newfoundland, pet; misije izvan Amerike, trideset sedam, raspoređene na sljedeći način: dvanaest u Evropi; četiri u Africi; tri u Aziji; dvije u Južnoj Americi; dvije u Južnoj Africi; a ostatak u Srednjoj Americi, Meksiku, Zapadnim Indijama i na Pacifičkim otocima. Sa ovim misijama je povezano šezdeset sedam rukopoloženih i licenciranih propovjednika i sto trideset jedna crkva.

GSAM 356Jedinstvo u različitosti

GSAM 356.4Izvor je ohrabrenja znati da su ove različite organizacije u raznim zemljama i među različitim narodima sve ujedinjene u promicanju jedne velike svrhe istine i spasenja ljudi. Ne vjerujemo u puko formalno uređenje organizacije, nego u Boga, tvorca reda. Uz Njegov blagoslov na ujedinjenom i skladnom djelovanju Njegovih radnika možemo shvatiti koliko je dobro i ugodno kad se “sve čini pristojno i po redu.”