Poglavlje 3 — Dolazak obećanog sjemena
GSAM 57.1“KADA dođe punina vremena, posla Bog svoga Sina, ... rođenog pod Zakonom, da otkupi one koji su bili pod Zakonom, da primimo posinjenje.”1
GSAM 57.2“A onome koji ima moć da vas utvrdi prema evanđelju mom i propovijedanju Isusa Krista, prema objavi tajne koja je bila čuvana u tajnosti od postanka svijeta, ali je sada objavljena i po spisima proroka, po zapovijedi Boga vječnog, objavljena svim narodima za poslušnost vjere – jedino Mudrom Bogu slava po Isusu Kristu zauvijek.”2
GSAM 57.3“Otkrivenjem mi je postalo poznato ono što je tajna, kao što sam prije ukratko napisao, ... koja u prethodnim vijekovima nije bila poznata ljudskim sinovima, kao što je sada objavljena njegovim svetim apostolima i prorocima u Duhu.... Meni, manjem od najmanjeg među svim svetima, dana je ova milost da među narodima propovijedam neistraživo bogatstvo Kristovo; i da svi vide kakvo je zajedništvo misterije, koja je od postanka svijeta bila skrivena u Bogu, koji je sve stvorio po Isusu Kristu.”3
GSAM 57.4Kaže se da je u Starom zavjetu evanđelje skriveno; u Novom zavjetu ono je otkriveno. Kao što je drugi izrazio: “Kako su se udaljili od Boga, Jevreji su u velikoj mjeri izgubili iz vida učenja ritualne službe. Tu službu je sam uspostavio Krist. U svakom njenom dijelu bila je simbol njega; i bila je puna vitalnosti i duhovne ljepote. Ali Jevreji su izgubili duhovni život iz svojih ceremonija i držali su se mrtvih oblika. Pouzdali su se u same žrtve i propise, umjesto da se oslanjaju na onoga na koga su upućivali.
GSAM 58Tražeći svjetovnu vlast
GSAM 58.1“Dok su Židovi željeli dolazak Mesije, nisu imali pojma o njegovoj misiji. Nisu tražili otkupljenje od grijeha, već oslobođenje od Rimljana. Očekivali su da će Mesija doći kao osvajač, da će slomiti moć tlačitelja i uzvisiti Izrael do univerzalne vlasti. Tako je pripremljen put da odbace Spasitelja.
GSAM 58.2“Narod, u svom mraku i potlačenosti, i vladari, žedni moći, čeznuli su za dolaskom onoga koji će pobijediti njihove neprijatelje i obnoviti kraljevstvo Izraelu. Studirali su proroštva, ali bez duhovnog uvida. Tako su previdjeli spise koji ukazuju na poniženje Kristovog prvog dolaska i pogrešno primijenili one koji govore o slavi njegovog drugog dolaska. Oholost im je zamagljivala vid; proročanstva su tumačili u skladu sa svojim sebičnim željama.
GSAM 58.3“Više od hiljadu godina jevrejski narod je čekao dolazak Spasitelja. Na taj događaj su položili svoje najsvjetlije nade. U pjesmi i proroštvu, u hramskim obredima i kućnoj molitvi, utkali su njegovo ime. A ipak, kada je došao, nisu ga poznali. Omiljeni od neba bio je za njih ‘kao korijen iz suhe zemlje’; nije imao ‘ni izgleda ni ljupkosti’; i nisu vidjeli u njemu ljepotu da bi ga poželjeli. ‘Dođe k svojima, i svoji ga ne primiše.’”4
GSAM 58Iz Davidova roda
GSAM 58.4Kako se približavalo vrijeme predviđeno od Daniela, kada se trebao pojaviti “Mesija, knez” – Pomazani, jevrejski narod je mogao zaključiti, i neosporno je tako i učinio, na ovaj način: Mesija po tijelu mora biti iz kuće i loze Davidove, stoga se njegovo rođenje mora dogoditi u toj lozi; i prema propisima jevrejskog zakona i običaja, mora biti pomazan za javnu službu u dobi od trideset godina; i ako se treba pojaviti kao pomazani u toj dobi, onda se njegovo rođenje mora dogoditi trideset godina prije završetka šezdeset devet sedmica godina, koje se protežu do dolaska Mesije.
GSAM 59Proročanstva Simeona i Ane
GSAM 59.1Otprilike u to vrijeme sav Izrael je bio u iščekivanju. Revnosni, predani učenici Svetog pisma iščekivali su rođenje onoga koji je trebao biti njihov Vladar i Upravitelj. Starom i pobožnom Simeonu bilo je objavljeno “od Duha Svetoga da neće vidjeti smrt prije nego što vidi Krista Gospodnjeg.”5
GSAM 59.2Kada je novorođeni Spasitelj donesen u hram, Simeon je znao da je ovo dijete onaj na koga se mislilo – Krist. “Tada ga uze u naručje, blagoslovi Boga i reče: Gospode, sada pusti svoga slugu da ode u miru, kako si rekao; jer su moje oči vidjele tvoje spasenje, koje si pripremio pred licem svih naroda: svjetlo za prosvjetljenje pogana i slavu tvoga naroda Izraela....
GSAM 59.3“I Simeon je blagoslovio njih [Josipa i Mariju] i rekao Mariji, njegovoj majci: Gle, ovo dijete postavljeno je na pad i uskrsnuće mnogih u Izraelu i kao znak protiv kojeg će se govoriti (da, i tvoju će dušu probiti mač), da se otkriju misli mnogih srca.
GSAM 59.4“A bila je i jedna Ana, proročica, kćerka Fanuelova, iz plemena Aserova.... I ona, pristupivši u isti čas, zahvali se također Gospodu i govori o njemu svima koji iščekivahu otkupljenje u Jeruzalemu.”6
GSAM 59Anđeli posjećuju pastire
GSAM 59.5Prije toga su anđeli najavili radosnu vijest o rođenju Spasitelja pastirima na poljima betlehemskim. U uho pastira koji su slušali, anđeli su pjevali ove melodične tonove:—
GSAM 60Mudraci posjećuju Betlehem
GSAM 60.2Tada su došli mudraci sa Istoka koji su vidjeli “zvijezdu kako se uzdiže”, kako je prorekao Balaam. Slijedeći njeno vodstvo, stigli su u Jeruzalem, gdje je bilo potrebno raspitivati se za novorođenog Kralja. Nakon što su saznali da će Betlehem biti mjesto rođenja Onoga Koji je Priželjkivan, nastavili su svoje putovanje; i vođeni zvijezdom koja se ponovo pojavila, dovedeni su do skromnog mjesta gdje je ležao Spasitelj. Ovdje su obožavali sveto Dijete, darujući mu darove od zlata, tamjana i smirne, a zatim su krenuli na svoj dug put kući.
GSAM 60Spasitelj u dobi od dvanaest godina
GSAM 60.3Od djetinjstva do dvanaeste godine o Kristu Spasitelju zabilježeno je malo, osim da je rastao u mudrosti i visini i da se poslušno pokoravao svojim roditeljima. Ali u dobi od dvanaest godina, otputovavši sa Josipom i Marijom u Jeruzalem na godišnji praznik, tamo je zadivio svećenike znanjem koje je pokazao svojim pitanjima i odgovorima na njihove teške zagonetke. Od tog vremena pa sve dok nije započeo svoj javni rad, časno je obavljao skromno zanimanje stolar, radeći s Josipom, Marijinim mužem.
GSAM 60Misija Ivana Krstitelja
GSAM 60.4Šest mjeseci prije njegovog javnog djelovanja, Isusovu misiju je najavljivao Ivan Krstitelj. Narod je dolazio u velikim mnoštvima da čuje Ivana i da se krsti od njega. Dok su “bili u iščekivanju [očekujući da će doći Mesija] i svi su ljudi u srcima svojim razmišljali [‘rasuđivali ili raspravljali’, u margini] o Ivanu, je li on Krist ili ne; Ivan im odgovori govoreći svima: Ja vas doista krstim vodom; ali dolazi onaj koji je jači od mene, na čijim cipelama nisam dostojan odvezati remen. On će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem; čija je vijačica u njegovoj ruci, i on će dobro očistiti svoje gumno i skupiti pšenicu u svoju žitnicu, a plevu će spaliti neugasivim ognjem.”7
GSAM 61Isusovo krštenje
GSAM 61.1Dok je Ivan obavljao obred krštenja, vidio je Isusa kako mu dolazi da se krsti i rekao: “Evo Jagnjeta Božjega, koje oduzima grijeh svijeta.... I Ivan svjedočio je, govoreći: Vidio sam Duha kako silazi s neba u obliku goluba i ostaje nad njim. A ja ga ne poznavah; ali onaj koji me posla da krstim vodom, on mi reče: Na koga vidiš Duha kako silazi i ostaje nad njim, onaj je koji krsti Duhom Svetim. I ja sam vidio i svjedočim da je on Sin Božiji.”8
GSAM 61Glas s neba
GSAM 61.2Ne samo da je Kristovo mesijanstvo potvrđeno vidljivim silaskom Svetog Duha u tjelesnom obliku goluba, već i glasom s neba. U Evanđelju po Mateju čitamo: “Isus, kad se krstio, odmah iziđe iz vode; i gle, otvorila su se nebesa nad njim, i vidje Duha Božjega gdje silazi kao golub i ostaje nad njim; i gle, glas s neba govori: Ovo je Sin moj, omiljeni, u kojem mi je milina.”9
GSAM 61.3Iako “Ivan nije učinio nijedno čudo”, narod, kad je vidio silnu moć koja je pratila Kristovo djelovanje, bio je prisiljen reći: “Sve što je Ivan rekao o ovom čovjeku bilo je istinito.”10
GSAM 61Krist pomazan prema zakonu
GSAM 61.4U vezi s Lukovim izvještajem o krštenju i istom pomazanju od Svetog Duha u obliku goluba, čitamo: “Sam Isus bijaše star oko trideset godina.”11
GSAM 62.1Nakon dugog četrdesetodnevnog posta našeg Gospoda i žestokih iskušenja od strane đavola u pustinji, koja su odmah uslijedila nakon njegovog krštenja, on “dođe u Nazaret, gdje je odrastao; i po svom običaju, uđe u sinagogu u subotu i ustade da čita.... Duh Gospodnji je na meni, jer me je pomazao da propovijedam blagovijest siromašnima.... I poče im govoriti: Danas se ovo Pismo ispuni u vašim ušima.”12
GSAM 62Vrijeme je ispunjeno
GSAM 62.2Marko, bilježeći isti događaj, kaže: “Vrijeme se ispunilo i kraljevstvo Božje je blizu: pokajte se i vjerujte evanđelju.”13 Vrijeme predviđeno za pojavu Pomazanika bilo je došlo. Pomazanje Duhom Svetim dogodilo se pri njegovom krštenju, i sada je ulazio u svoju službu, upravo u vrijeme i na način predviđen od svetih proroka nekadašnjih.
GSAM 62Vidljiv dokaz Kristovog mesijanstva
GSAM 62.3Kristovo služenje bilo je popraćeno stalnim čudima, koja su za narod, čak i ako nije u potpunosti razumio njegove parabole i riječi, bila vidljiv dokaz da je on Emanuel, odnosno da je “Bog s njim”.14 Kroz ta čuda Krist je svijetu davao ne samo dokaz o moći Boga u njemu, već i praktičnu demonstraciju karaktera Boga i njegove ljubaznosti. Kada je Filip, nakon tri godine neprekidnog druženja s Kristom, svjedočeći njegovim silnim čudima, rekao: “Gospode, pokaži nam Oca i to će nam biti dovoljno”, Isus mu reče: “Zar sam tako dugo s vama, a ti me ne poznaješ, Filipe? Ko je vidio mene, vidio je i Oca: pa kako ti onda kažeš: Pokaži nam Oca? ... Vjerujte mi da sam ja u Ocu i da je Otac u meni; ili mi vjerujte zbog samih djela.”15
GSAM 63Ivan zbunjen
GSAM 63.1Iako je na Krštenju Krista Ivan svjedočio vidljivom silasku Svetog Duha, i čuo glas s neba koji ga je proglasio Sinom Božijim, i sam je objavio da je on “Jagnje Božije koje uzima grijeh svijeta”, događaji su se odvijali tako drugačije od njegovih očekivanja da je on, u svom mračnom zatvoru, bio uznemiren i zbunjen.
GSAM 63.2“Kao i učenici Spasitelja, Ivan Krstitelj nije razumio prirodu Kristovog kraljevstva. Očekivao je da će Isus zauzeti Davidov tron; i kako je vrijeme prolazilo, a Spasitelj nije polagao pravo na kraljevsku vlast, Ivan je postao zbunjen i uznemiren.”16 “Pozvavši k sebi dvojicu svojih učenika, [on] posla ih k Isusu, govoreći: Jesi li ti onaj koji treba doći? Ili da iščekujemo drugoga?” “U tom istom času on [Isus] iscijelio je mnoge ljude od njihovih nemoći i kuga i oslobodio ih zlih duhova; i mnogima koji su bili slijepi dao je vid. Tada Isus odgovori i reče im: Idite svojim putem i javite Ivanu što ste vidjeli i čuli.”17
GSAM 63.3Jevrejima, pa čak i učenicima, bilo je teško jasno uvidjeti mnoge istine koje je Spasitelj izgovarao, jer su bili toliko ukorijenjeni u vjerovanju da će, kada dođe Mesija, on slomiti rimski jaram, koji im je bio tako tegovit, i odmah obnoviti Davidovo kraljevstvo i vladati kao zemaljski kralj.
GSAM 63.4Isus je započeo svoje propovijedanje riječima: “Pokajte se, jer je kraljevstvo nebesko blizu.”18 Kad su njegova dvanaestorica apostola poslana, oni su prenijeli istu poruku: “Kraljevstvo nebesko je blizu.”19 Još kasnije u njegovoj službi, kad su poslani sedamdesetorica, to je bilo riječima: “Kraljevstvo Božje se približilo vama.”20
GSAM 64Narod je bio zadivljen Kristovim djelom
GSAM 64.1Divne riječi i učenja Krista navele su ljude da kažu: “Nikada nijedan čovjek nije govorio kao ovaj čovjek.”21 A kada je iscijelio slijepog i nijemog čovjeka, “sav je narod bio zadivljen i govorio: Zar ovo nije Davidov sin?”22 ili drugim riječima, zar ovo nije sjeme Davidovo, obećani Spasitelj? “Kad je došao u svoj kraj, poučavao ih je u njihovoj sinagogi, tako da su se zadivili i govorili: Odakle ovom čovjeku ta mudrost i ta silna djela? Zar nije on sin stolarov? Zar se njegova majka ne zove Marija, a braća njegova Jakov, Josip, Šimun i Juda?”23
GSAM 64.2Otprilike treće godine Isusove službe, dok je bio u hramu na praznik posvećenja, Židovi su mu pristupili i rekli mu: “Dokle ćeš nas ostavljati u nedoumici? Ako si ti Krist, reci nam otvoreno.”24 Prethodne godine, kada je izveo silno čudo hranjenja pet tisuća ljudi sa “pet ječmenih hljebova i dvije male ribe”, on je “shvatio da će doći i odvesti ga silom da ga učine kraljem, [stoga] je opet otišao na goru.”25
GSAM 64Krist poučava učenike o svojoj smrti
GSAM 64.3U poučavanju svojih učenika, Krist je isticao važnost odbacivanja ideje o neposrednom zemaljskom kraljevstvu i pokazivao im da mora umrijeti i uskrsnuti, otići i ponovno doći. Zato ih je upitao: “Što ako vidite Sina čovječjeg kako se uzdiže na mjesto gdje je prije bio?”26 Nakon što im je zapovjedio “da nikome ne kažu da je on Isus Krist”, čitamo: “Od tog vremena Isus je počeo pokazivati svojim učenicima kako mora ići u Jeruzalem, trpjeti mnoga stradanja od starješina, glavnih svećenika i učitelja Zakona, biti ubijen i trećeg dana uskrsnuti. Tada ga je Petar uzeo u stranu i počeo ga koriti: Daleko od tebe, Gospode! To ti se nikada neće dogoditi.”27
GSAM 65.1U isto vrijeme im je rekao da među njima ima nekih koji neće umrijeti dok ne vide Sina čovječjeg kako dolazi u svom kraljevstvu.28 Otprilike osam dana kasnije ovo proročanstvo se ispunilo; a apostol Petar se poziva na tu “viziju” Krista kako dolazi u svom kraljevstvu kao dokaz stvarnog drugog dolaska Krista koji tek treba da se dogodi.29
GSAM 65.2Jednom, dok su Isus i njegovi učenici bili u Galileji, Isus im reče: “Sin Čovječji bit će izdan u ruke ljudi; ubit će ga, i trećeg dana uskrsnut će. I oni su se veoma ožalostili.”30 Ipak, oni i dalje nisu uspjeli razumjeti, shvatiti njegovu namjeru, jer su čak i dok je on pokušavao utisnuti u njihove umove svečanu istinu o svojoj smrti i uskrsnuću, oni raspravljali među sobom o tome ko će biti najveći u kraljevstvu nebeskom.31
GSAM 65.3Jednog drugog puta Petar reče Isusu: “Evo, ostavili smo sve i pošli za tobom; što ćemo dakle dobiti? A Isus im reče: Zaista vam kažem: vi koji ste pošli za mnom, u preporodu, kad Sin Čovječji sjedi na prijestolju svoje slave, i vi ćete sjesti na dvanaest prijestolja, sudeći dvanaest plemena Izraelovih.”32 Ipak, misao o uskoro uspostavljenom kraljevstvu bila im je najprisutnija, i oni, kao ljudi, počeli su tražiti najviše mjesto u kraljevstvu.
GSAM 65.4Zatim dolazi ambiciozna majka Jakova i Ivana, sinova Zebedejevih, moleći Krista da njenim sinovima dodijeli visoke položaje — jednome s desne, a drugome s lijeve strane njegovog prijestolja; ili, možda, jedan da bude premijer vlade, a drugi državni sekretar. Ali Krist je jasno rekao: “Ne znate što tražite.”33
GSAM 66Triumfalni ulazak u Jeruzalem
GSAM 66.1Otprilike u to vrijeme dogodio se veliki i zapanjujući događaj. Bilo je to uskrsnuće Lazara iz groba, onoga koji je bio mrtav četiri dana. Takvo silno čudo toliko je uzbudilo i zadivilo narod da su se fariseji uznemirili te zajedno sa svećenicima odmah sazvali vijeće; i u svojim raspravama pitali su: “Što ćemo? Jer ovaj čovjek čini mnoga čudesa. Ako ga pustimo da tako ostane, svi će ljudi povjerovati u njega; i Rimljani će doći i uzeti i mjesto naše i narod naš.”34 Dok je sotonska sila odozdo tako obuzimala one koji su nastojali uništiti Krista, sila odozgo je pokretala mase da ga proslave i ispune ono što je bilo predskazano o njemu.
GSAM 66.2Povodom gore navedenog događaja, narod se masovno odazvao, ne samo da vidi Isusa, nego i Lazara, kojega je on uskrsnuo od mrtvih. Sada im se činilo izvjesno da je Isus njihov dugo iščekivani kralj, i dok su ga susretali kako dolazi prema Jeruzalemu, sjedeći na ždrijebetu, riječi Svetog pisma snažno su im pale na pamet, “Ne boj se, kćeri sionska: gle, kralj tvoj dolazi, sjedeći na magaretu.”35 Iz te goleme gomile odjeknuo je silovit poklič pobjede, što je duboko uznemirilo hladnokrvne, proračunate fariseje. Među sobom su rekli: “Zar ne vidite da ne uspijevate ništa? Gle, sav svijet ode za njim.”36 Na njihov zahtjev da Krist prekine povike, on je odgovorio: “Kažem vam, ako ovi ušute, kamenje će odmah povikati.”37 Gospod je za ovu priliku rekao: “Viknite!”, i ako narod ne ispuni njegovu riječ, on će dati glas kamenju na ulici i ono će viknuti; jer njegova riječ mora biti ispunjena.
GSAM 66Krist da ode i ponovo se vrati
GSAM 66.3Naš Spasitelj nije samo nastojao usmjeriti umove učenika na činjenicu da će umrijeti i uskrsnuti, nego ih je također želio naučiti da kraljevstvo neće doći dok on ne ode i ne vrati se. Govoreći o svom raspeću, rekao je: “Ja, kad budem uzvišen s zemlje, sve ću privući k sebi. Ovo reče, dajući do znanja kakvom će smrću umrijeti. Narod mu odgovori: Čuli smo iz Zakona da Mesija ostaje zauvijek; a kako ti kažeš: Sin Čovječji mora biti uzvišen? Ko je taj Sin Čovječji?”38
GSAM 67.1Da bi učenicima još jasnije utkao u um činjenicu da mora otići i ponovo se vratiti prije nego što se njegovo kraljevstvo uspostavi na zemlji, rekao je: “Djeco mala, još malo vremena sam s vama. Tražit ćete me; i kao što rekoh Židovima: Kamo ja idem, tamo vi ne možete doći, tako i sada vama kažem.... Šimun Petar mu reče: Gospode, kamo ideš? Isus mu odgovori: Kamo ja idem, ne možeš me sada slijediti; ali ćeš me kasnije slijediti.”39 Potom je ohrabrio njihova uznemirena i ožalošćena srca ovim riječima: “Neka vam srce ne bude uznemireno! Vjerujete u Boga, vjerujte i u mene. U Očevoj mojoj kući ima mnogo stanova; da nije tako, rekao bih vam. Odlazim da vam pripremim mjesto. I ako odem i pripremim vam mjesto, opet ću doći i uzeti vas k sebi, da i vi budete gdje sam ja.”40
GSAM 67Prispodoba o plemiću
GSAM 67.2Spasitelj je ponovo nastojao ispraviti pogrešnu predstavu da će se kraljevstvo odmah pojaviti, koristeći sljedeću prispodobu dok su on i učenici išli u Jeruzalem: “Jedan plemić je otputovao u daleku zemlju da primi kraljevstvo i da se vrati. I pozva deset svojih slugu, te im dade deset funti, i reče im: Trgujte dok ne dođem.... I dogodi se, kad se vratio, primivši kraljevstvo, da zapovjedi da mu dovedu one sluge kojima je dao novac, da sazna koliko je svaki zaradio trgovanjem.”41 U ovoj paraboli Gospod predstavlja samog sebe plemićem. Trebao je otići u daleku zemlju — k svome Ocu — i tamo primiti kraljevstvo, prije nego što se vrati da vlada.
GSAM 68.1Kao odgovor na pitanje učenika: “Koji će biti znak tvog dolaska i kraja svijeta?”42 Spasitelj im je dao popis događaja koji će se zbivati kroz veliku nevolju koja će zadesiti crkvu, te određene znakove koji će se pojaviti. Kada se oni pojave, mogli bi znati da je njegov dolazak blizu, čak pred vratima, i da generacija koja ih vidi neće nestati s pozornice djela dok on ne dođe.43
GSAM 68Napušten od svih učenika
GSAM 68.2Ali, uprkos svim poukama koje je Krist dao apostolima o svojoj smrti i poniženju, oni u potpunosti nisu uspjeli shvatiti istinu kojoj ih je podučavao o njegovom suđenju i raspeću. Imali su tako nejasnu predstavu o istini da je, kada je došlo do suđenja, njihova nada umrla i svi su ga “napustili i pobjegli”.44 Čak i Petar, uvijek revnosni Petar, koji je tako samouvjereno tvrdio da ga, i ako ga svi ostave, on nikada neće ostaviti, nekoliko sati kasnije je poricao svog Gospoda i pod zakletvom izjavljivao da ne poznaje tog čovjeka. Bili su toliko spori u shvatanju Gospodnje izjave da će trećeg dana nakon raspeća uskrsnuti iz mrtvih da su međusobno ispitivali i raspravljali “šta bi uskrsnuće iz mrtvih trebalo značiti”.45 Zaista, toliko su bili bez vjere da su, nakon što je umro i njegovo tijelo položeno u Josipov novi grob, pripremili sve za balzamiranje. Sa nadom izgubljenom — sahranjenom s Kristom u grobu — kakav je to bio subotnji dan za učenike! Sa srcima opterećenim tugom i razočaranjem, i bez milosrdnog Spasitelja, čiji je život bio ispunjen djelima nježnosti i milosrđa, koji bi im pružio utjehu i snagu, kakvo je samo pusto stanje bilo!
GSAM 69Uzbudljivi događaji jutra uskrsnuća
GSAM 69.1Zora prvog dana sedmice je svanula! Kakvo uzbuđenje na nebu i na zemlji! Silni anđeo silazi iz carstava slave do Josifova groba, sa porukom koja zapovijeda Sinu Božjem da uskrsne. “I gle, nastade veliki potres: jer anđeo Gospodnji siđe s neba, i dođe i odvali kamen od vrata groba, i sjede na njega. Njegovo lice je bilo kao munja, a odjeća bijela kao snijeg: i od straha pred njim čuvari su se zatresli i ostali kao mrtvaci.”46 “Mnoga tijela svetaca koji su spavali uskrsnuše i izađoše iz grobova nakon njegova uskrsnuća, i uđoše u sveti grad te se ukazaše mnogima.”47 Zamislite takve posjetioce u Jeruzalemu, na vratima njihovih prijatelja, s porukom da je raspeti Krist uskrsnuo od mrtvih i da su i oni oživjeli njegovom moći, da svjedoče o njegovom uskrsnuću. Kakva je to aktivnost među učenicima i svetim ženama — trčali su na sve strane da prenesu radosnu vijest: “Ustao je od mrtvih, jer smo ga vidjeli i razgovarali s njim!”
GSAM 69Isus pješači na selo
GSAM 69.2“I gle, dvojica od njih otputovaše istog dana u jedno malo selo zvano Emaus, koje je bilo udaljeno od Jeruzalema oko šezdeset stadija [sedam i po milja]. I oni su razgovarali međusobno o svemu što se dogodilo. I dogodi se da, dok su razgovarali i raspravljali, Isus im se sam približi i pođe s njima. Ali su im oči bile zastrte da ga ne prepoznaju. I reče im: O kakvim to riječima razgovarate među sobom dok hodate i tužni ste? A jedan od njih, po imenu Kleopa, odgovori mu i reče: Zar si ti jedini stranac u Jeruzalemu pa nisi čuo za ono što se tamo dogodilo ovih dana? A on im reče: Za šta? A oni mu rekoše: O Isusu iz Nazareta, koji bijaše prorok silan djelima i riječima pred Bogom i svim narodom; i kako su ga glavni svećenici i naši upravitelji predali da bude osuđen na smrt i razapeli ga. A mi smo se nadali da će on otkupiti Izrael. I osim svega toga, danas je treći dan otkako se to dogodilo. Da, i neke žene iz naše družine su nas zapanjile; one su rano došle do groba i, kad nisu našle njegovo tijelo, došle su govoreći da su vidjele i viđenje anđela koji su rekli da je živ. I neki od nas koji su otišli do groba našli su da je zaista tako kako su žene rekle, ali njega nisu vidjeli.
GSAM 70.1“Tada im reče: O, glupi i spora srca da vjerujete svemu što su proroci govorili! Zar Krist nije trebao ovo podnijeti i ući u svoju slavu? I počevši od Mojsija i svih proroka, tumačio im je u svim Svetim spisima ono što se na njega odnosilo.”48 Dok se spremao jesti s njima, slomio je hljeb i zahvalio, “i oči im se otvoriše, i prepoznaše ga.... I govorahu jedan drugome: Zar nam srce nije gorjelo u nama dok je putem razgovarao s nama i dok nam je otvarao Pisma?”49
GSAM 70.2Sada, konačno, učenici mogu vidjeti, nakon što im je problem u potpunosti demonstriran, da je postojala smrt i uskrsnuće povezani s misijom Spasitelja. Ali kako će oni gledati na pitanje njegova kraljevstva?
GSAM 70.2“Pokazao se živ nakon svojih muka mnogim nepobitnim dokazima, ukazujući im se četrdeset dana i govoreći o stvarima koje se tiču kraljevstva Božijeg; i, kad se sastade s njima, zapovijedi im da ne odlaze iz Jeruzalema, nego da čekaju obećanje Očevo, za koje ste, veli on, čuli od mene. Jer Ivan je doista krstio vodom, a vi ćete biti kršteni Duhom Svetim ne mnogo dana od sada.
GSAM 71Hoćeš li sada obnoviti kraljevstvo?
GSAM 71.1“Kad su se dakle oni okupili, upitaše ga govoreći: Gospode, hoćeš li u ovo vrijeme ponovo uspostaviti kraljevstvo Izraelu? [što je značilo: Naučili smo da je bilo potrebno da budeš razapet i uskrsneš od mrtvih, prema Pismu, ali zar nećeš sada uspostaviti kraljevstvo?] I reče im: Nije vaše da znate vremena ili razdoblja koja je Otac utvrdio u svojoj vlasti. Ali vi ćete primiti snagu kad se Duh Sveti spusti na vas; i bit ćete moji svjedoci i u Jeruzalemu i po svoj Judeji i u Samariji i do kraja zemlje. I kad izgovori te riječi, dok su oni gledali, uznesen je; i oblak ga je zaklonio od njihovih pogleda. I dok oni nepomično gledahu prema nebu dok se on uzdiže, gle, dva čovjeka u bijelom odijelu stadoše pored njih i rekoše: Vi, Galilejci, zašto stojite i gledate prema nebu? Ovaj Isus, koji je uznesen od vas na nebo, tako će doći na isti način kako ste ga vidjeli kako odlazi na nebo.”50
GSAM 71Isus će ostati na nebu do vremena obnove
GSAM 71.2Sada kada ih je Spasitelj napustio, i oni su zaista vidjeli kako “uzlazi gdje je i prije bio”, imali su jamstvo da će ih Duh Sveti poučavati o vremenu kada će doći kraljevstvo. Stoga je Petar, u svojim uputama narodu nakon primitka Duha, rekao: “On će poslati Isusa Krista, koji vam je prije propovijedan; koga nebo mora primiti dok ne dođe vrijeme obnove svega, o čemu je Bog govorio ustima svih svojih svetih proroka od pamtivijeka.”51
GSAM 71.3Apostolu Petru su također od Svetog Duha otkrivene činjenice o tri svijeta: Prvo, onaj prije potopa, koji je uništen vodom; drugo, sadašnji svijet koji je sačuvan za vatru — vatru kojom je zemlja ispunjena, kako glasi Revised Version — tu vatru koja će biti propast, ruina i uništenje bezbožnih ljudi; treće, nova zemlja, “u kojoj prebiva pravednost”; ili, kako neki prevode, “u kojoj će pravednici prebivati.”52
GSAM 72.1Apostol Pavle je izložio uskrsnuće Božijeg naroda i preobražaj svih njegovih svetih iz smrtnih u besmrtne, “u tren oka, na posljednju trubu”. Korinćanima je izjavio da je Krist sada na prijestolju svoga Oca i da će ondje ostati dok mu se svi neprijatelji ne podlože. To jest, dok mu Otac ne preda kraljevstvo – njegovo kraljevstvo – kako je prorečeno u Danielu 7:13, 14; Psalmu 2:8, 9. Crkvi u Solunu predstavio je dolazak Kristov i uskrsnuće kao njihovu jedinu nadu i kao istinsku utjehu kada ih je ruka smrti rastavila od njihovih voljenih.53
GSAM 72Neodređeni povratak Gospodara
GSAM 72.2Crkva još nije imala definitivan uvid u vrijeme kada će se Gospodin vratiti. Kada je apostol u svom prvom pismu Solunjanima rekao: “Mi koji smo živi i ostanemo bit ćemo uzneseni”, braća su to razumjela tako da Krist dolazi dok su neki od njih još živi. U svojoj drugoj poslanici on ispravlja njihovo pogrešno shvatanje njegove poslanice i govori im da “onaj dan neće doći, ako se prije ne dogodi otpad i ne bude otkriven čovjek bezakonja, sin propasti; koji se suprotstavlja i uzdiže iznad svega što se naziva Bogom ili čemu se prinosi štovanje.”54
GSAM 72Apostazija
GSAM 72.3Ipak, crkva je i dalje ostavljena da se u mraku probija u vezi s vremenom Kristovog drugog dolaska. Braća su naučila da će doći do otpadništva; ali pitanje je bilo koliko će ono trajati. Odgovor je kasnije dan Ivanu dok je bio u viđenju na otoku Patmosu, u simbolima koji se nalaze u dvanaestom i trinaestom poglavlju Otkrivenja – “vrijeme, vremena i polovica vremena”, “četrdeset i dva mjeseca”, “tisuću dvjesto šezdeset dana” (godina); ali taj događaj koji označava početak tog dugog razdoblja još se nije dogodio. Tako se crkva još uvijek nadala Kristovom dolasku i čekala ga, ne znajući sa sigurnošću tačno vrijeme njegovog pojavljivanja; jer kada taj period nevolje prođe, za crkvu “ostatka” još je ostajalo kratko razdoblje sukoba i trijumfa.55
GSAM 73.1Završetkom zapisa Novog zavjeta, tema Kristovog drugog dolaska nam je jasno izložena. Otprilike jedan stih od trideset spominje na neki način drugi dolazak našeg Gospoda Isusa Krista. O tome, i o položaju crkve u odnosu na tu nadu kroz vijekove do modernog doba, Robert Patterson, D.D., govori u listu pod nazivom The Interior, pod naslovom “Blagoslovljena nada”, na sljedeći način:—
GSAM 73Zemaljski milenij—Patterson
GSAM 73.2“Kada je naš Gospod napustio svoju crkvu na zemlji da ode Ocu, ostavio ju je u tužnom stanju. Njegovih petsto učenika bilo je okruženo cijelim svijetom njegovih neprijatelja, organiziranih u antihrišćanske religije i vlade od strane jedne od najviših inteligencija, prožetih najotrovnijom zlobom i školovanih iskustvom vijekova u najučinkovitijim načinima uništenja. Gospod nije bio neupućen u pogledu naše opasnosti; niti ju je u svojim posljednjim govorima umanjivao, niti je obećao ikakvo smanjenje neprijateljstva svijeta i nevolje crkve. Ali je obećao da će se sam vratiti da sruši svoje neprijatelje i da će nas podržavati do tog blagoslovljenog dana. ‘Svijet vas mrži. U svijetu ćete imati muku. Ridaćete i žalovati, a svijet će se radovati. Vi ćete biti žalosni, ali vaša će se žalost pretvoriti u radost.... Vi sada imate žalost, ali ja ću vas ponovo vidjeti, i srce će vam se obradovati, i radost vašu niko neće uzeti od vas. Ako odem, doći ću opet i primiti vas k sebi, da i vi budete gdje sam ja.’
GSAM 74.1“Takva je bila blažena nada njegovog ličnog povratka kojom je utješio svoju crkvu prilikom svog odlaska. Tokom cijelog perioda njegovog odsustva, rekao je da moramo trpjeti nevolje; i tako se i dogodilo. Ako ćemo uživati u bilo kojem periodu vanjskog mira tokom njegove odsutnosti, ako će njegova crkva biti pošteđena napada svijeta, ako će postojati bilo koje doba čistoće kada korov neće rasti među pšenicom, ili ako će ga, po njegovom dolasku, dočekati stanovništvo zemlje ispunjene slavom Gospodnjom, ili čak ako će moći pronaći vjeru na zemlji, to će za njega biti najneočekivanije iznenađenje. Isus nije znao za ovaj milenij. Kažemo da nije znao za njega, jer nam o njemu nije govorio; a on kaže: ‘Nazvao sam vas prijateljima, jer sve što sam čuo od Oca svoga, objavio sam vam.’ Ali u svim njegovim govorima i prispodobama nema ni najmanje naznake da trebamo očekivati bilo kakav period mira ili slave prije njegovog dolaska. Apostoli su jednako neupućeni u bezhristov milenij. Tri stotine godina nakon odlaska našeg Gospoda, blažena nada crkve bila je nada u njegov povratak.
GSAM 74.2“Ali kada je, u toku svoje predviđene apostazije, nevjesta Kristova počela da se tješi u njegovoj odsutnosti prijateljstvom kraljeva zemaljskih, sasvim prirodno je skrenula pogled sa istočnog neba i od povratka svog Gospoda, koji bi stavio kraj njenoj svjetovnoj veličini. Kada su Reformatori stavili evanđeosku trubu na svoja usta ... snovi o mileniju bez Krista odmah su odneseni, ... i crkva je ponovo počela iščekivati dolazak Gospodnji da uništi antikrista.... U svojim pismima, propovijedima i ispovijestima vjere, Reformatori su proglasili svoje premilenijske nade.
GSAM 74.3“Westminsterska skupština završava svoje vjerovanje deklaracijom o vjeri u drugi dolazak Gospodnji riječima koje u potpunosti izražavaju vjeru premilenijalista. Oni proglašavaju ovim teškim riječima: ‘Kao što Krist želi da budemo sigurno uvjereni da će doći dan sudnji, kako bi se svi ljudi odvratili od grijeha i radi veće utjehe pobožnih u njihovoj nevolji, tako će taj dan ostaviti nepoznatim ljudima, da bi odbacili svaku tjelesnu sigurnost i bili uvijek budni, jer ne znaju u koji će sat Gospod doći: i da budu uvijek spremni reći: Dođi, Gospode Isuse, dođi brzo!’56
GSAM 75.1“Naši preci iz vremena reformacije jačali su svoja srca iščekujući dolazak Gospodnji i ohrabrivali jedni druge uzvikom: ‘Držite položaj! jer on dolazi s legijama pomoći,’ osjećaj koji je nedavno utkan u popularnu himnu za buđenje, ali je bio poznat starim škotskim zavjetnicima.
GSAM 75.2“Ali ubrzo je među reformisanim crkvama započela druga apostazija od vjere. U Škotskoj je bila poznata kao Moderatizam; u Engleskoj kao Arijanizam, a u novije vrijeme kao Broad Churchizam; u Americi se nazivala Unitarizmom; a u Njemačkoj Racionalizmom. Postavljajući ljudski razum za sudiju, a naše vrlo ograničeno moderno opažanje za dokaz, i poričući da se bilo koji događaj može desiti osim u skladu s tokom uočavanih zakona prirode, svela je Isusa na rang jevrejskog rabina, prilično naprednog za svoje vrijeme, ali potpuno neupućenog u modernu nauku. Naravno, shvatanje da se takva osoba može vratiti iz nevidljivog svijeta da bi vladala na zemlji bilo je odbačeno u hebrejsku mitologiju.
GSAM 75Daniel Whitby o mileniju
GSAM 75.3“Obećanja o njegovom drugom dolasku i vladavini na zemlji tumačena su kao jednostavno širenje njegovog evanđelja i pokoravanje velikog dijela svijeta kršćanstvu na period od hiljadu, ili, kako su neki smatrali, 360.000 godina; tokom kojeg je čovječanstvo trebalo napredovati u umjetnostima civilizacije i uživati u neviđenom miru i prosperitetu. I na kraju tog proširenog ciklusa, previše opsežnog da bi ga obični um mogao sagledati, moguće bi se dogodio neki veliki potres prirode, i moglo bi se reći da će Gospod doći i uništiti svijet, i pozvati ljudski rod na sud. Ovu teoriju je razradio i popularizirao engleski komentator po imenu Whitby [Daniel Whitby je umro 1726. godine], za kojeg je, na osnovu njegove objavljene korespondencije, dokazano da je bio arijanac, ali čiji su komentari bili popularni među njegovom klasom, a čiji je mitski milenijum s odobravanjem prihvaćen od strane mnogih ortodoksnih primalaca potpore i prijatelja državnih crkava Evrope, kojima je on obećavao dug period desetina i počasti. Kroz njihov utjecaj uvožena je u Ameriku, gdje je odmah iskorištena kao materijal za floskule i završne govore na tribinama.”
GSAM 76.1Takve su bile teorije u raznim dijelovima svijeta dok se približavamo vremenu kada je Gospod poslao svečano upozorenje o svom dolasku, čak “pred vratima”.
Notes
- Galaćanima 4:4, 5. ↩
- Rimljanima 16:25-27. ↩
- Efežanima 3:3-9. ↩
- The Desire of Ages, str. 29, 30-34. ↩
- Luka 2:26. ↩
- Luka 2:28-38. ↩
- Luka 3:15-17. ↩
- Ivan 1:29-34. ↩
- Matej 3:16, 17. ↩
- Ivan 10:41. ↩
- Luka 3:23. ↩
- Luka 4:16-21. ↩
- Marko 1:15. ↩
- Djela apostolska 10:38; Ivan 3:2. ↩
- Ivan 14:8-11. ↩
- The Desire of Ages, str. 215. ↩
- Luka 7:19-22; Matej 11:4. ↩
- Matej 4:17. ↩
- Matej 10:7. ↩
- Luka 10:9. ↩
- Ivan 7:46. ↩
- Matej 12:23. ↩
- Matej 13:54, 55. ↩
- Ivan 10:24. ↩
- Ivan 6:15. ↩
- Ivan 6:62. ↩
- Matej 16:20-22; Marko 9:31. ↩
- Matej 16:28; Luka 9:27. ↩
- 2. Petrova 1:16-19. ↩
- Matej 17:22, 23. ↩
- Matej 18:1; Marko 9:33, 34. ↩
- Matej 19:27, 28; Luka 22:28-30. ↩
- Matej 20:20-24. ↩
- Ivan 11:47, 48. ↩
- Ivan 12:15. ↩
- Ivan 12:19. ↩
- Luka 19:40. ↩
- Ivan 12:32-34. ↩
- Ivan 13:33-36. ↩
- Ivan 14:1-3. ↩
- Luka 19:11-15. ↩
- Matej 24:3. ↩
- Matej 24; Luka 21; Marko 13. ↩
- Marko 14:50. ↩
- Marko 9:10. ↩
- Matej 28:2-4. ↩
- Matej 27:52, 53. ↩
- Luka 24:13-27. ↩
- Luka 24:31, 32. ↩
- Djela apostolska 1:6-11. ↩
- Djela apostolska 3:20, 21. ↩
- 2. Petrova 3:5-13. ↩
- 1. Solunjanima 4:13-18. ↩
- 2. Solunjanima 2:3, 4. ↩
- Otkrivenje 12:17. ↩
- Confession of Faith, pog. 33, odj. 3. ↩